Murterski godišnjak, od 2004. do 2015. godine, u izdanju ogranka Matice hrvatske Murter

Edicije murterskog ogranka Matice hrvatske možete kupiti u Narodnoj knjižnici i čitaonici Murter ili naručiti preko slijedećih kontakata: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , +385 (22) 435 500.

Polazeći od, Pravilima utvrđene, temeljne svrhe Matice hrvatske: Istraživanje, čuvanje, razvijanje i promicanje narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrb za demokratski društveni razvitak., utemeljitelji murterskog ogranka MH-e,  odmah su po osnutku ogranka zadali sebi posebnu zadaću svakogodišnjeg tiskanja zbornika radova svojih članova koji bi obrađivali relevantne murterske teme iz prošlosti i sadašnjosti,  verificirani osvrtima stručnjaka pojedinih znanstvenih disciplina iz Murtera i šireg nam okruženja. Tako smišljenu ediciju nazvali su primjerenim nazivom Murterski godišnjak. Osim prvog broja Godišnjaka, tiskanog 2004. godine, skoro svi sljedeći brojevi su bili tematski determinirani.

Od 2004. do 2015. godine tiskano je ukupno devet knjiga Godišnjaka. Prvim trimabrojevima nisu iste godine tiskanja i referentne godine, jer se pojedini broj   odnosio na prethodnu godinu, onu prije tiskanja konkretnog izdanja. Osim toga, prvih šest  brojeva tiskani su kao jednobroj, odnose se, naime, samo na jednu godinu, a obuhvaćaju razdoblje od 2003. do 2008. godine. Za razdoblje od 2009. do 2015. godine tiskane su još tri knjige Godišnjaka, ali kao dvobrojevi:  u tri knjige – šest brojeva za šest godina.

Prije no što se osvrnemo na svaki pojedini broj, istaknimo neke detalje koji su zajednički svim do sada tiskanim brojevima Godišnjaka.

Edicije su koncipirane tako da poslije uvodnih riječi predsjednika Ogranka i glavnog urednika (nekad pišu obojica, a nekad samo jedan od njih) slijedi stručni uvodnik u osnovnu temu (u pravilu iz pera nečlana Ogranka, zapravo vanjskog stručnog suradnika). Zatim  je obrada glavne teme tog broja Godišnjaka iz pera člana murterskog ogranka.Nakon toga su najčešće raspoređeni različiti prilozi (literarni: stihovi ili proza, biografski, putopisni, esejistički, obljetnički, nekrološki, anegdotalni i sl.).

Moramo posebno istaknuti hvale vrijednu činjenicu da je jedan dio svakog Godišnjaka, označen prikladnim nazivom Naši najmlađi,rezerviran isključivo za priloge mladog murterskog naraštaja, uglavnom učenika Osnovne škole Murterski škoji Murter. Usuđujemo se reći da je ovo, bez obzira na kvalitet pojedinih priloga, u neku ruku najljepši i najbolji dio Godišnjaka. O prilozima u ovom odjeljku Godišnjaka redovito i uspješno se brine ravnatelj škole Edo Juraga.

Svaki broj ima na koncu (iz pera Mande Turčinov-Ježina) osvrt na  kronološki poredana prošlogodišnja (uglavnom kulturna) događanja u Murteru.  

Na prvoj lijevoj strani svakog broja u otisnutom Impresumu, smo obavješteni o izdavaču, uredniku i uredništvu, lektoru i grafičkoj opremi, tiskari i nakladi. Na prvoj desnoj strani otisnut je naziv Murterski godišnjak, zatim broj i referentna godina na koju se broj (dvobroj) odnosi. Pri dnu stoji Murter i godina tiskanja, zatim znak MH-e i na kraju Matica hrvatska, Ogranak Murter.

Zajedničko je također svim dosadašnjim brojevima i to da su svi brojevi tiskani u  tvrdom uvezu na vrlo kvalitetnom papiru, u tiskari  šibenskog izadavača Tiskara Malenica d.o.o. Slika (fotografija, kolaž fotografija i sl.) na koricama je, u pravilu, uvijek vezana uz glavnu temu tog broja Godišnjaka. 

Uvodno svakako valja istaknuti predanost prvog predsjednika Ogranka Miljenka Mitrova i prvog glavnog urednika edicije Tomislava Skračića koji su godinama promovirali ediciju, motivirali suradnike, skupljali priloge, promišljali teme i tako omogućili kontinuitet izlaženja i održavanje visoke kvalitete priloga u Godišnjaku. Sve je priloge trebalo uredno razvrstati, obraditi i pripremiti za tisak, u što je kroz više godina Tomislav Skračić kao glavni urednik uložio zaista mnogo vremena i pri tom odlično obavio tu zadaću. Učinili bismo veliku nepravdu kad ovdje ne bismo spomenuli i Tanju Skračić, koja je sve ovo vrijeme marljivo promovirala i distribuirala Godišnjak i tako pomogla da je mnogi Murterin (ili prijatelj Murtera) došao do Godišnjaka.

Za prvi broj Godišnjaka (tiskan 2004., a odnosi se na 2003. godinu) i bez naznake  teme koju primarno obrađuje, tu činjenicu razabiremo iz njegova sadržaja. U njemu nas autori priloga uglavnoim upoznaju s Murterom i Kornatima, nekim osobitostima svoga kraja i mjesta. Valja izdvojiti slijedeće priloge:

-          Kristijan Juran: Posebne okolnosti nastanka i širenja murterskog zemljišnog posjeda,

-          Vladimir Skračić i Niko Bašić: Kolonija Kornati,

-          Tomislav Skračić: Murterini i njihove prodivke (esej o murterskim nadimcima).

Drugi broj (tiskan 2005.; odnosi se na 2004. godinu) posvećen je u cijelosti znanstvenom skupu Murter i njegova župa u prošlosti, održanom u Murteru od 18. do 20. rujna 1998. godine. Sukladno tome, većina priloga su radovi iz pera znanstvenika pojedinih područja, uglavnom nečlanova Ogranka, ali ima i vrijednih napisa članova Ogranka. Ne usuđujemo se posebno izdvojiti ni jedan rad jer se opravdano bojimo da bismo isticanjem samo nekih, a ispuštanjem  bilo kojeg od brojnih priloga mogli vrlo lako pogriješiti, budući da su svi objavljeni prilozi izuzetno zanimljivi i vrijedni. Zbog specifične koncepcije ovog broja jedino u ovom broju nema odjeljka Naši najmlađi, što svakako utječe na ukupni dojam, jer jednostavno nedostaje svježine dječjeg izraza.

Treći broj je tiskan 2006., a referira se na 2005. godinu. Svojim je tematskim dijelom posvećen 140-toj obljetnici osnutka Narodne čitaonice u Murteru (1866 – 2006.). Iz sadržaja prvog dijela izdvajamo:

-          Josip Vrandečić: Murterska čitaonica u tri nacionalne definicije, uvodni esej u glavnu temu,  

-          Tomislav Skračić: Murterska čitaonica – Stoljetna priča o Hrvatima, Dalmaciji i Murteru, obrada glavne teme, sjajan prigodni esej.

Iz drugog, netematskog dijela ovog broja izdvojit ćemo:

-          Dubravka Kolić: Mjesno starješinstvo Šibenika 1798. – 1806. (Mjesta otoka Murtera u spisima Mjesnog starješinstva Šibenika),

-          Ivo Juraga Nadov: Od plemena Bratulova (povijesne slike Lavse, sa kratkim zapisima o svim Lavsarima od prvih početaka do današnjih dana),

-          Tomislav Skračića ml.: Jedra  na rubovima zemlje (Prikaz putopisa Na rubovima svijeta Mladena Šuteja.

Specifičnost Četvrtog broja je činjenica da je tiskan u istoj 2006. godini kao i prethodni broj, ali se ovaj referira na 2006. godinu. Posvećen je murterskim autobiografskim zapisima. Priloge je odabrao, uredio i pripremio za tisak Tomislav Skračić, koji je o tome napisao i uvodni esej:  Murtersko ja. U njemu su vrsno raščlanjena tri elementa ovih zapisa: vjerodostojnost, točka gledišta i jezik autora pojedinog teksta. Odabrani prilozi su:  

-          Svome dragom unuku Valentinu, autobiografske bilješke Jose Šikića Guska,

-          Diario, vrlo zanimljiv autobiografski zapis Jakova Jurage Mehana,

-          Uzničke uspomene, sjećanja na zatvorske dane, autora Izidora Pleslića

-          Murter – naše misto malo, etnografski zapis Milana Skračića,

       -     Areloj, novela iz zbirke Osunčani otoci, autora Jerka Skračića (objavljene    

              izvorno  u Zagrebu, u izdanju Matice hrvatske 1943. godine),

-          Kučni zapisnik, iz dnevnika jednog oca, anonimni autor  (1937.)

-          Pismo Antonije Lovorki, također anonimni autor

-          Određuje li nas slučaj, ma što mi o tome mislili, ili…(Moje rodoslovno stablo), autorice Tanje Skračić. (Posebno ističemo minuciozno izrađenu Tabelu njenog rodoslovnog stabla).

-          Pedeset mij u jednoj noći, autora Miljenka Mitrova.

U drugom dijelu ovog broja tiskano je nekoliko zanimljivih priloga o raznim temama, čiji su autori: Josip Lisac, Vladimir Skračić, Tomislav Skračić ml., Kristijan Juran, a posebno moramo izdvojiti prilog Intimno ja, podnaslova Kritički pregled pitanja autobiografskog pisma, što je zapravo svojevrsni nastavak, dopuna uvodnog eseja istog autora  Tomislava Skračića.

Petom broju je također ista referentna godina i godina tiskanja – 2007. godina, a posvećen je dvjema talijanskim okupacijama. Osvrt na Prvu okupaciju (1918. – 1921.) nalazi se u radovima nekolicine znanstvenika:

      -     Ivan Pederin: Konferencija mira u Parizu (1919. do 1920.),

-     Zlatko Begonja: Zadar između dva svjetska rata,

-     Dubravka Kolić: Talijanska okupacija otoka Murtera,

-     Tomislav Skračić: La Veronica nostra, croata

Drugi dio zauzimaju osobito dojmljiva svjedočenja pojedinih Murterina o Drugoj talijanskoj okupaciji, koju su oni osobno doživjeli i proživjeli u vremenu od 1941. do 1943. godine.  To su sjećanja: Cvite Kate Šikić, Dobroslave Šandrić Kalinić, Branka Kovačeva Balabokina, Emila Jurage, Ante Skračića Ivičina, Josipa Šikića Knjajića, Ive Putnikovića Bate, Šimice Šikić Njoline, Dušana Jelića, Borisa Potočnjaka, Borisa Pleslića Lepra i Miljenka Mitrova. 

Nastavno na ovaj tematski dio, vrijedan doprinos ovog broja su i napisi Josipa Grbelje i Mirka Šikića. U zasebnom  dijelu ima nekoliko zanimljivih napisa svrstanih u odjeljak Zapisi o sebi / Zapisi o svojima, čiji su autori: Željko Turčinov Medić, Niko Turčinov Medin i Ivo Juraga Nadov.  

Šesti broj se tiskao 2008. godine, što mu je i referentna godina. Posvećen je tradiciji i običajima Murtera u 20. stoljeću. Nakon uvodnog napisa Jadrana Kale - Tradicija na putu od pakla do raja i nazad slijedi opširan tematski uradak

-          Ivo Juraga Nadov: Murter u prvoj polovici 20. stoljeća – tradicijski život i običaji, u kojem su sustavno opisani predajni život i običaji životnog ciklusa, godišnji i radni običaji, kao i tradicijski poslovi što su se obavljali u Murteru toga doba. U radu su detaljno pobrojeni i opisani murterski običaji, i onda uspoređeni s istim takvim običajima u murterskom okruženju, a i šire. Valja upozoriti i na dodatak glavnom uratku, u kojem  autor, između ostalog, posebno obrađuje Matične knjige vjenčanih u župi Murter u prvoj polovici 20. st.)  

Problematizirajući izraženu bojazan autora priloga glavne teme: o nestajanju i zaboravljanju vlastita identiteta, Tomislav Skračić u tom prvom dijelu piše izvrstan esej pod naslovom Biti ili ostati isti.

Iz drugog dijela ovog broja možemo izdvojiti kratki autobiografski zapis Željka Turčinova, Medića: Sićanje na velike kurnaske trude, ali posebno moramo spomenuti još jedan uradak Tomislava Skračića, ovaj put sjajno pisani putopis Brest 008.

Nakon ovog broja Godišnjaka dolazi do stanovite promjene u izdavačkoj politici Ogranka. Bilo je, naime, očito da je splasnuo prvi entuzijazam suradnika, zbog čega je uredništvo moralo prolongirati izdavanje edicije na dvije godine, kroz koji rok se očekivalo da će se moći prikupiti dovoljan broj kvalitetnih priloga. Tako slijedeće izdanje Godišnjaka izlazi tek 2011. godine, u obliku prvog dvobroja jer su se u jednoj knjizi našla dva broj Sedmi i Osmi broj edicije, kojima su referentne 2009. i 2010. godina. Dvobroj je posvećen 100. obljetnici podizanja zgrade Uljarske zadruge u Murteru, a glavni tematski rad je:

     -       Kristijan Juran: Uljarska zadruga u Murteru 1910. – 1948., (s opširnim osvrtom                       

             na suvremeno dalmatinsko maslinarstvo i uljarstvo), izuzetno kvalitetan uradak;     

             argumentiran,  potkrijepljen brojnim podatcima. Vrijedan je  i poseban  

             Dodatak u kojem je autor na kraju objavio vrlo zanimljivu kolekciju   

             autentične dokumentacije iz razmatranog vremena.

Osim ovog glavnog uratka, u knjizi je još nekoliko tematskih, opsegom manjih, vrlo zanimljivih osvrta na murtersko maslinarstvo, ali i na maslinarstvo uopće. To su prilozi: Tonija Turčinova, Marije Krnčević, Željka Krnčevića, Borisa Dorbića, Ivana – Boška Habuša.

Deveti i Deseti broj Godišnjaka (opet u formi dvobroja) tiskan je 2013. godine (referentne godine su 2011. i 2012.). Za pripremu ovog izdanja izmijenio se sastav uredništva, a posla glavnog urednika edicije prihvatio se Kristijan Juran. Kako se 1922. godina u Murteru konsenzualno prihvatila kao godina u kojoj je započeo organizirani kazališni amaterski rad, tako je 2012. godina bila prigodno vrijeme da se obilježi 90. obljetnica te nekada vrlo dinamične i žive amaterske djelatnosti u Murteru. Stoga je dvobroj naravno posvećen murterskom kazališnom amaterizmu. U ovom broju glavni je tematski uradak:

-          Ivo Juraga Nadov: Kazališni amaterizam u Murteru, dosta detaljan prikaz sveukupnih amaterskih kazališnih zbivanja u Murteru u proteklih devedeset godina, odnosno općih društvenih i političkih prilika što su izravno utjecali na murterske kazališne amaterske aktivnosti. Navedene su sve kazališne priredbe, kao i (uglavnom) svi amateri koji su u tom razdoblju djelovali. Vrlo su vrijedni i slikovni prilozi o pojedinim amaterima, priredbama, kao i dokumentacijski prikaz različitih plakata, programa, ulaznica, itd.

   S istim obljetničarskim ciljem su ovom dvobroju tiskani i posebni prilozi:

-          Ive šikić Balara: Na rivi (komedija iz murterskog života s početka 20. stoljeća)

-          Mirko Mudronja: Od Velikog sela do Murtera (scenski kolaž iz murterske povijesti)

U ovom dvobroju je tiskan i nastavak (dopuna) eseja iz prethodnog broja o murterskom zadrugarstvu iz pera Kristijana Jurana, pod naslovom: Od „Blagajnice“ (1898.) do „Slanice“ (1955.), bilješke o murterskom zadrugarstvu.

Slijedeća knjiga Godišnjaka je tiskana 2015. godine, ovaj put dvobroj Jedanaesti i Dvanaesti, s referentnim godinama 2013. i 2014. U pripremi ovog dvobroja uredništvo je angažiralo kao stručnog urednika prokušanog znalca Tomislava Skračića. Čini nam se uputnim citirati riječi tadašnjeg predsjednika Ogranka, Slobodana Skračića, koji najprije postavlja pitanja: Zašto dvobroj?, Zašto zaostajemo u vremenu, nedostaje li tema, građe, interesa?, a zatim odgovara:  Ne! Razlog tomu je velika murterska njiva, radnika je malo, što nas ipak ne smije obeshrabriti, jer je važno održati kontinuitet, makar i s malim koracima. Ovaj dvobroj naizgled nema strogo utvrđenu temu, iako je iz objavljenih priloga očito da  je (kako to u prigodnoj riječi ističe i predsjednik Ogranka) posvećen murterskom identitetu. S tim su svezi, uvodno je tiskan rad:

     -     Miljenko Mitrov: Biti tovar koga je nažuja samar (Frazeološki korpus separatum    

           mjesta Murter). Spomenimo da je još u trećem broju Godišnjaka isti autor pod

           istim naslovom objavio kraći uradak, pa je ovo zapravo konačna potpuna

           obrada i definiranje ove teme.  

 U sklopu ove teme, objavljena su još dva rada:

     -    Vladimir Skračić: Bog ki ga da! - Dodatak korpusu frazema murterskog govora M.   

          Mitrova,

     -    Ivana Škevin: O povijesti nekih betinskih i murterskih riječi.

U drugom dijelu dvobroja tiskan je relativno opširan etnografski prilog:

     -   Ivo Juraga Nadov: Popis i opis murterske narodne nošnje s početka 20. stoljeća,   u kojem je nazivlje i uporabu dijelova murterske narodne nošnje, autor usporedio s istim takvim nazivljem (i uporabom) u murterskom okruženju. Osim samog teksta, ništa manje nisu vrijedne ni fotografije uz tekst (odnosno u zasebnom Dodatku), jer one zorno oživljavaju proteklo vrijeme o kojem tekst govori.  

 To bi ukratko bio prikaz jednog dijela izdavačke djelatnosti ogranka Matice hrvatske u Murteru, onog zborničkog. Valja, naime, reći da je Ogranak uz gore  navedene knjige Godišnjaka istovremeno izdao još tri knjige o kojima nije bilo riječi u ovom prikazu. To su:

-          Ive Šikić Balara: Trudni dan, knjiga poezije, 2004.

-          M. Mudronja Rebac: Tragom baštine, etnografski zapisi, 2007.  

-          Josip Donđivić: Idi kako ti srce kaže, autobigrafski zapisi, 2014.

Osim toga,  Ogranak je bio suizdavačem u tiskanju još triju knjiga:

-          Edo Juraga: Rječnik govora otoka Murtera, 2010.

-          Izak Špralja (suautor Boris Turčinov Klepac): Murtersko glagoljaško pjevanje, kapitalno djelo murterske kulture, 2011.

-          Jerko Skračić: Osunčani otoci, reprint zbirke novela, 2016.

Posljednjom spomenutom knjigom proširili smo razmatrano vrijeme za još jednu godinu (2016.). Kad smo to već tako učinili, onda rezimirajmo brojčano ukupnu izdavačku djelatnost Ogranka u vremenu od 2004. do 2016. godine. Konstatirat ćemo da je u tih trinaest godina  Ogranak tiskao  ukupno petnaest knjiga (uz napomenu  da je u tiskanju triju knjiga bio suizdavač). Svakako - više knjiga nego godina, pa izlazi da je Ogranak svake godine izdavao 1,15 knjige.  

Nije loše! Takvim bi se rezultatom svatko podičio!

Autor: Ivo Nadov

Murter, studeni 2016.