Prirodna baština

Prirodna baština
Ukupni prostor općine Murter-Kornati čini vrijedno krajobrazno područje. Zaštita prostora se ogleda prvenstveno u trajnom i pažljivom iskorištavanju prirodnih resursa. Općini pripadaju i Kornati te najveći dio otoka uz obalu. Zbog toga je općina Murter-Kornati najveća otočna općina na Mediteranu, općina s preko 160 otoka i s obalnom crtom dugom gotovo 400 km.

Na prostoru općine Murter-Kornati zaštićeno je ukupno 35.400ha, od toga 23.400ha ili 66% otpada na NP Kornati, a na zaštićeni krajolik Žutsko-sitske otočne skupine 12.000ha ili 34%.

Prostor općine Murter-Kornati je izuzetan po brojnim fenomenima, a nadasve osobitim odnosom prirodnog i antropogenog. Jedinstvenost se ogleda u spoju različitih fizionomskih cjelina na relativno malom prostoru. Zauzima značajni morski areal s velikim brojem otoka i Nacionalnim parkom Kornati kao fenomenom najviše razine na Jadranu. Kornati su osobiti po spoju antropogenog i prirodnog fenomena što na određeni način oblikuje ukupni prostor.

Kornatsko otočje
Kornatsko otočje s 147 otoka, otočića i hridi najrazvedeniji je otočni sustav u Jadranu. Kornati su smješteni u središnjem dijelu Jadrana gdje zauzimaju površinu od 320 km2. Zahvaljujući geomorfološkim značajkama, razvedenosti obalne linije i iznimno bogatim biocenozama podmorja, 1980. godine veći dio Kornatskog otočja (217 km2) s ukupno 89 otoka, otočića i hridi proglašen je Nacionalnim parkom (NP Kornati). Iako se radi o relativno velikom broju otoka, na kopneni dio parka otpada tek manje od četvrtine površine dok se ostalo odnosi na morski dio.

Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati jest prostor najvišeg značaja u kojemu se ističe zaštita primarnog prirodnog stanja u svrhu znanosti, zaštita ekosustava i mogućnost rekreacije.
Prostor u obuhvatu Nacionalnog parka Kornati moguće je sagledati i kao gospodarski prostor stanovnika prilagođen statusu Nacionalnog parka, odnosno čovjek i priroda su objekt i subjekt zaštite.

Žutsko-Sitska skupina otoka - Značajni krajobraz
Područje Žutsko-Sitskog skupine otoka odlikuje gotovo isti temeljni fenomen kao i područje Nacionalnog parka Kornata. Kopneno područje otoka je zaštićeno u kategoriji značajnog krajobraza. Potrebno je provesti zaštitu i pripadajućeg morskog dijela arhipelaga.

Otoci oko otoka Murtera
Za razliku od Kornata koji su zemljopisna i geomorfološka cjelina, otoci oko otoka Murtera i Murterskog mora grupirani su u nekoliko otočnih skupina i su(vlasničkih) cjelina. Stanovnici otoka Murtera, odnosno naselja Murter i Betina vlasnici su i suvlasnici 134 kornatska otoka među kojima su svih 89 nadmorskih kopnenih jedinica u Nacionalnom parku "Kornati". Osim toga, stanovnici otoka Murtera vlasnici su i suvlasnici još 55 nadmorskh kopnenih jedinica, od kojih se šest nalazi u administrativnim granicama Zadarske županije, te još šest u granicama grada Šibenika. Prekomorski posjedi stanovnika otoka Murtera i kornatski arhipelag obuhvaćaju 207 nadmorskih kopnenih jedinica (otoka i hridi).

Prostorno estetski elementi
Cijeli prostor Općine Murter-Kornati ima nekoliko vidikovaca koji su od posebnog značaja za krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora.
Vidikovac uz crkvu sv.Roko u Murteru
Uz crkvu Sv. Roka u Murteru već postoji plato koji se koristi za razgledavanje murtersko betonskog polja, a sa njega se pruža i pogled na vizuru naselja Betina s dominantom baroknog zvonika na vrhu brda na čijim je padinama nastala Betina.

Brdo Raduč
Prema Raduču vodi uski kolni put jer se na tom brdu nalazila vojna jedinica obalne artiljerije. Do naših dana su sačuvane neke vojne instalacije. Sa ovog brda koji je jedan od najviših vrhova na otoku Murteru pruža se jedinstven pogled prema Kornatima te na murterski akvatorij i kopneno zaleđe.
Osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz.
Premda se otok Murter, ali i širi prostor mogu smatrati osobito vrijednim predjelom – kultiviranim krajolikom, posebno se ističe polje Plasne – između Murtera i Betine, agrarna površina oblikovana u veće parcele.

Murtersko more
Murtersko more je najveći morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga. Površina mu je 210 četvornih kilometara, a najveća dubina 94 metra. Na sjeveroistočnoj strani Murterskog mora je otok Murter, sa sjeverozapada, jugozapada i juga okružuju ga Kornati, a na njegovoj jugoistočnoj strani su poznati šibenski otoci Žirje, Kakan i Kaprije. Na sredini jugoistočnog ruba Murterskog mora nalaze se Tetovišnjaci - skupina od pet otoka i jedne hridi. Lako uočljivi i prepoznatljivi, Tetovišnjaci su dobar orijentir pri plovidbi nevelikim, ali ćudljivim Murterskim morem. Iako je opsegom maleno, Murtersko se more ne smije podcjenjivati. Izloženo je jakim vjetrovima i naglim promjenama vjetra te jakim morskim strujama pa nautičari u njegovim vodama uvijek moraju biti oprezni.